|
TRANSLATOR
Timijan - lat. Thymus vulgaris. Porodica: Obitelj (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...] Nastavi dalje...
BOKVICA DODATAK PRIPRAVKA
Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]
Nastavi dalje...
Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene...[...] Nastavi dalje...
LIPA DODATAK PRIPRAVKA
Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...] Nastavi dalje...
KAMILICA DODATAK PRIPRAVKA
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...] Nastavi dalje...
PERŠIN DODATAK PRIPRAVKA
Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...] Nastavi dalje...
CIKORIJA DODATAK PRIPRAVKA
Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani.[...]
Nastavi dalje...
PELIN DODATAK PRIPRAVKA
Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima.[...] Nastavi dalje...
Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje...[...]
Nastavi dalje...
LIMUN DODATAK PRIPRAVKA
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun...[...]
Nastavi dalje...
ČIČAK DODATAK PRIPRAVKA
Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...] Nastavi dalje...
Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...] Nastavi dalje...
RUSOMAČA DODATAK PRIPRAVKA
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...] Nastavi dalje...
|
LJEKOVITA BISERKA
LJEKOVITA BISERKA
Latinski: Lithosperrnum officinale L.
Engleski: Stoncsced
Njemački: Steinsame echter
Talijanski: Miglin sclvatico
Francuski: Le millct du passcrcau
Obitelj: Borraginaceae
Narodni: Ptičje proso, bilozrnac, divlja proja, vrapčje sjeme, vrapseme, vrapčiji proso, zečje seme, jarebinjak, ptičija trava, ptičje zrno.
LJEKOVITA BISERKA - DETALJI
Ljekovita biserka je trajna, zeljasta, do 1 m visoka biljka čvrste i razgranate stabljike na kojoj sjede dugoljasto kopljasti, grubo dlakavi i hrapavi listovi bez peteljke.
Pojedinačni bijeložuti cvjetovi sitni su i neugledni i tvore grozdaste cvatove na vrhu grana. Cvjetovi su hermafroditni (imaju i muške i ženske organe), a oprašuju ih pčele i muhe.
Plod je sitno bjelkasto zrno, sjajno kao porculan i vrlo tvrdo.
Nalazište:
Raste obilno po šumama, čistinama, vapnenim pustarama, obalama i neobrađenu tlu. Ona može rasti u polu-hladu (svjetlo šume) ili bez hlada. Ona voli vlažno tlo.
Bere se:
Cvate od svibnja do srpnja.
Za liječenje se najčešće upotrebljava plod.
Jestive Koristi: Za čaj. Listovi se koriste kao zamjena za čaj od valerijane
Sakupljaju se: list i cvijet — u svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu; sjeme — u kolovozu, rujnu i listopadu.
Ostale koristi:
Ljubičasta boja se dobiva iz korijena. A najbolje ga je vaditi u proljeće.
Lithospermum: od grčkog lithos, "kamen", i sperma, "sjeme"
LJEKOVITA BISERKA
Ova je biljka prirodni antiflogistik, abortiv, antispazmodik, diuretik, dijaforetik, dermetik, kontraceptiv i sedativ.
Zrele sjemenke su diuretik, lithontripic i oksitocina.
Ako se samelju u prah, koriste se u liječenju mokraćnog mjehura, artritisa i febrilnim poteškoćama.
Infuzija lišća koristi kao sedativ.
Korijen se koristi kao pročistać organizma.
Sirup od uvarka od korijena i stabljike se koristi u liječenju eruptivnih bolesti poput velikih boginja, ospice i svraba.
Svi dijelovi biljke sadrže tvar koja inhibira izlučivanje hormona hipofize gonadotropnom.
Ekstrakti biljke imaju kontracepcijske svojstva.
LJEKOVITA BISERKA
Sadrži: list i cvet — alkalin, silikat, holin, fitosterol, gorke materije; galnu i egalnu kiselinu; sjeme: — masna i eterična ulja, sluzi, bjelančevine, smolu i gumu.
Ta biljka nije još dovoljno istražena. Zna se da osim crvene boje sadrži priličnu količinu silikata.
Budući da djeluje diuretično, kao i druge silikatne biljke, primjenjuje se u slučaju upale bubrega i mokraćnog mjehura, ili stvaranja u njima pijeska i kamenaca.
U tu svrhu treba stući u prah 20 g sjemena ptičjeg prosa i 30 g šećera, pa tome dodati kap po kap čaja od cvijeta crnog sljeza (Malva silvestris).
Taj se čaj priprema tako da se 30 g cvijeta popari s 1 I kipuće vode, poklopi i nakon 10 min. procijedi.
Toj smjesi prosa, šećera i čaja doda se 5 g kalijeva nitrata miješajući dok se on potpuno ne otopi.
Pije se svaka 3 sata po 1 velika žlica.
Dobro je i 50 g grančica u cvijetu kuhati 15 min. u 1 I vode, poklopljeno ostaviti 3 sata i zatim procijediti. Piju se po 2 čaše svako jutro prije jela.
Ako se 5 g sjemena kuha 20 min. u 1 I vode, pa pošto to poklopljeno odstoji 3 sata, procijedi, dobiva se čaj koji stimulira mokrenje pa pomaže protiv gihta (podagre), pijeska u bubrezima i katara mokraćnog mjehura. Pije se – bez šećera – triput dnevno po 1 šalica prije jela.
Za umirenje jakih nadražaja i bolova upotrebljava se i u obliku emulzije.
LJEKOVITA BISERKA
Sjeme - sijati u proljeće, najbolje u stakleniku.
Kad su dovoljno veliki, sadnice iznijeti van u pojedinačne posude, a za njihovu prvi zimu vratiti ih u staklenik.
Posaditi ih u njihova stalna mjesta u kasno proljeće ili rano ljeto, nakon posljednjih očekivanih mrazeva, napraviti reznice.
LJEKOVITA BISERKA
Nemojte koristiti tijekom trudnoće.
|
